1
Institut za javno zdravlje Crne Gore
Sve o COVID-19!

          Koronavirusi (CoV) su velika porodica virusa koji uzrokuju razlièite bolesti èija se klinièka slika može manifestovati u rasponu od „obiène“ prehlade do težih upala respiratornih puteva. Najpoznatija i najozbiljnija oboljenja koja izazivaju koronavirusi su bliskoistoèni respiratorni sindrom (MERS) ili teÅ¡ki akutni respiratorni sindrom (SARS).

Osnovna karakteristika koronavirusa je multipotentnost odnosno zoonotiènost, što znaèi da koronavirusi mogu da izazovu oboljenje kod razlièitih „domaæina“ – životinja i ljudi. Detaljnim epidemiološkim istraživanjima je utvrðeno da su jedan od izvora SARS-CoV bile maèke dok su domaæin i izvor infekcije MERS-CoV-om razlièite vrste kamila.

Epidemija 2019-nCoV: Å¡ta je do sada poznato?
31. decembra 2019-e godine Svjetska zdravstvena organizacija je obavještena o grupisanju sluèajeva (klaster) atipiène pneumonije u gradu Vuhan (Wuhan), kineska provincija Hubei, za koje je kasnijom analizom utvrðeno da su izazvani novim sojem koronavirusa koji do sada nije identifikovan kod ljudi i koji je preliminarno (od 07. januara) oznaèen kao Novi Corona Virus ili 2019-nCoV (new Corona Virus 2019). Ovo je tek sedmi tip koronavirusa za koji je pouzdano dokazano da izaziva bolest kod ljudi.
Kao moguæe mjesto izloženosti virusu oznaèena je pijaca za prodaju ribe i plodova mora (Huanan Seafood Wholesale Market) u Vuhanu koja je 01. januara zatvorena.
Prema navodima kineskih vlasti, kod odreðenog broja pacijenata registrovan je teži oblik bolesti sa dokazanim ali ogranièenim potencijalom prenosa sa èovjeka na èovjeka.
Izvor obolijevanja sa sigurnošæu nije utvrðen ali preliminarni podaci ukazuju da je primarni izvor infekcije životinjskog porijekla i to najvjerovatnije slijepi miš.
Klinièka slika
Znakovi infekcije kod oboljelih ukljuèuju povišenu tjelesnu temperaturu praæenu respiratornim simptomima kao što su kašalj, nedostatak daha i otežano disanje. U teškim sluèajevima infekcija sa 2019-nCoV izaziva upalu donjih respiratornih puteva i pluæa, jak akutni respiratorni distres, respiratornu insuficijenciju, insuficijenciju bubrega i moguæu poslediènu smrt.

Mjere suzbijanja širenja na meðunarodnom nivou
SZO trenutno ne preporuèuje posebne mjere za putnike u meðunarodnom saobraæaju koji putuju u pogoðeno podruèje u smislu ogranièenja putovanja niti postoje preporuke koje se tièu sprijeèavanja prometa roba i usluga.
Susjedne zemlje i regioni: Hong Kong, Tajvan, Tajland, Malezija, Vijentam, Filipini i Singapur, uvele su "skrining" na ulasku u zemlju za sve putnike koji dolaze iz pogoðene oblasti a sliène mjere uvele su i Sjedinjene Amerièke Države na tri aerodroma sa direktnim letovima ka Vuhanu.
Od evropskih gradova aerodrom Vuhan ima direktne letove sa Parizom, Londonom i Rimom. Zdravstvene vlasti u ovim gradovima i evropskim državama, pažljivo prate trenutnu epidemiološku situaciju u Kini.

Preporuke
Preporuka za putnike koji odlaze u Vuhan a koji ne mogu da odlože putovanje su:
   izbjegavati bliski kontakt sa osobama koje pokazuju simptome respiratornih bolesti, kao Å¡to su kaÅ¡alj i kijanje
   izbjegavati mjesta na kojima se trguje životinjama i životinjskim proizvodima
   izbjegavati kontakt sa životinjama
   temeljno termièki obraditi meso i jaja prije konzumacije
   pojaèati liènu a posebno higijenu ruku
Meðunarodni putnici - povratnici iz Vuhana treba da o svom kretanju i putovanju obavjeste aerodromsku službu a oni putnici koji do 14 dana nakon povratka razviju respiratorne simptome treba da potraže medicinsku pomoæ i da navedu podatak o putovanju.

Procjena rizika od daljeg meðunarodnog širenja
S obzirom da se Kineska Nova godina obilježava 25. januara, znaèajno kretanje stanovništva unutar države tokom navedenog praznika poveæava rizik od širenja zaraznih bolesti, ukljuèujuæi i pneumonije uzrokovane novim koronavirusom. Trenutna procjena rizika za putnike u meðunarodnom saobraæaju ukazuje da se radi o niskom riziku za obolijevanje imajuæi u vidu ogranièeni potencijal za interhuani prenos virusa.
Vjerovatnoæa i rizik da se putnici iz Evrope / EU / EEA zaraze tokom posjete bilo kojoj pijaci – stoènoj ili ribljoj u Vuhanu smatra se umjerenim, pošto je izvor zaraze još uvijek nepoznat i te još uvijek može da bude aktivan. Rizik zaraze za putnike koji posjeæuju Vuhan, ali ne odlaze na pomenute pijace smatra se malim, jer za sada nema jasnih dokaza o cirkulaciji virusa u zajednici. Samim tim vjerovatnoæa importacije sluèajeva 2019-nCoV u Evropu se smatra niskom ali se u trenutnoj situaciji ne može iskljuèiti.
Institut za javno zdravlje Crne Gore u saradnji sa meðunarodnim partnerima prati navedenu situaciju i na osnovu novodobijenih podataka sprovodiæe redovnu periodiènu procjenu rizika od importacije i širenja obolijevanja u Crnoj Gori.

COVID-19 savjeti i preporuke'::

Iako se za prevenciju infekcije novim koronavirusom u suštini treba pridržavati opštih i široko dostupnih mjera, odreðene populacione grupe ili društveni èinioci zbog svoje posebne uloge u sistemu mogu imati razlièit nivo rizika po obolijevanje od opšte populacije ili je pak meðu ovim grupama lakše i izvodljivije sprovoðenje odreðenih administrativnih preventivnih mjera.

Iz tih razloga, Institut za javno zdravlje Crne Gore je izradio specifiène mjere za odreðene grupe i aktere kako bi im olakšao izradu i implementaciju planova za prevenciju ali i postupanje na eventualnu pojavu novog korona virusa COVID-19.
Sve preporuke, smjernice i savjeti su privremenog karaktera - u skladu sa trenutno aktuelnom epidemiološkom situacijom te æe se i mijenjati kako se situacija bude razvijala.

Savjeti za prevenciju u opštoj populaciji


Obolijevanje izazvano novim koronavirusom (COVID-19) trenutno predstavlja globalnu javnozdravstvenu prijetnju. Radi se o obolijevanju koje izaziva potpuno nov virus za koji je po prvi put krajem decembra 2019-e utvrðeno da izaziva obolijevanje ljudi te je samim tim još uvijek prisutno dosta nepoznanica oko njega. Ono što se pouzdano zna je da se virus uglavnom prenosi i širi preko a) direktnog kontakta sa infektivnim kapljicama koje nastaju prilikom kijanja i kašljanja zaražene osobe i b) indirektnim kontaktom preko kontaminiranih površina na kojima se virus može zadržati odreðeno kratko vrijeme.

Pravilo za prevenciju obolijevanja od novog koronavirusa je jednostavno: zaštitite sebe i druge tako što æete se pridržavati smjernica i uputstava javno zdravstvenih vlasti – Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje. Posebnu pažnju na njih treba obratiti tokom putovanja u inostranstvo.

Sve osobe treba da se pridržavaju jednstavnih pravila higijene ruku i respiratorne higijene koja su istovremeno i mjere prevencije oboliijevanja od gripa i èitavog niza drugih respiratornih bolesti. Bitno je da se svi informišu iz validnih i pouzdanih izvora kako bi se sprijeèile glasine i neprovjerene informacije koje ovih dana kruže društvenim mrežama i internetom.
Kljuèni izvori informacija treba da budu:

   Institut za javno zdravlje Crne Gore:
      www.ijzcg.me/me/ncov
   Svjetska zdravstvena organizacija:
      http://www.euro.who.int/en/cov...
      https://www.who.int/emergencie...
    Evropski centar za kontrolu bolesti (ECDC):
      https://www.ecdc.europa.eu/en/...

Dvije stvari sigurno neæe sprijeèiti da obolite a to su stigma i diskriminacija drugih ljudi i to na osnovu boje njihove kože ili nacije. Sada je vrijeme kooperativnosti i saradnje, vrijeme da se sve snage udruže kako bi se zaštitilo zdravlje svih jer smo svi podjednako osjetljivi i podložni novom virusu.

Osnovni savjeti


   Održavajte higijenu ruku Å¡to èešæim pranjem sapunom i vodom ili dezinfekcijom preparatima na bazi alkohola.
   ZaÅ¡to? U sluèaju da se virus nalazi na VaÅ¡im prstima pranje i dezinfekcija ruku æe ga ukloniti i najvjerovatnije ubiti.
Šta znaèi „što èešæe“? 10 najbitnijih situacija nakon kojih treba obavezno prati ruke su:

   Nakon izduvavanja nosa, kijanja i kaÅ¡lja.
   Prije i nakon njege oboljele osobe.
   Prije, tokom i nakon pripremanja hrane.
   Prije jela.
   Prije i nakon tretiranja rane ili posjekotine.
   Nakon upotrebe toaleta.
   Nakon mijenjanja pelena ili higijene dijeteta koje je koristilo toalet.
   Nakon kontakta sa životinjama, hranom za životinje ili životinjskim izluèevinama.
   Nakon hranjenja životinja i kuænih ljubimaca.
   Nakon odlaganja kuænog otpada

Koji je najbolji naèin za pranje ruku?

   Pranje ruku trebalo bi da traje dovoljno dugo a najmanje 30ak sekundi

Kada kijate i kašljete prekrijte usta i nos laktom ili maramicom.

   Maramicu odbacite u kantu za otpadke sa poklopcem i operite ili dezinfikujte ruke.
   ZaÅ¡to? Na ovaj naèin onemoguæiæete virus da dospje u vazduh a odatle i na razlièite povrÅ¡ine. Ako kijate i kaÅ¡ljete u dlan, na taj naèin æete kontaminirati sve povrÅ¡ine koje dotaknete.

Izbjegavajte dodirivanje oèiju, nosa i usta

   ZaÅ¡to? Na ovaj naèin onemoguæiæete virus da dospje u vazduh a odatle i na razlièite povrÅ¡ine. Ako kijate i kaÅ¡ljete u dlan, na taj naèin æete kontaminirati sve povrÅ¡ine koje dotaknete.

Pridržavajte se mjera socijalnog distanciranja

   U socijalnim kontaktima održavajte najmanje 1 do 2 metra rastojanja izmeðu vas i osobe koja ima simptome.
   ZaÅ¡to? Kada neko kija ili kaÅ¡lje, kapljice iz nosa i usta u kojima se nalazi virus, velikom brzinom dospjevaju u vazduh i imaju domet od oko jednoga metra tako da se sve osjetljive osobe koje se naðu u tom radijusu nalaze u opasnosti da budu zaražene.


Savjeti za putnike u meðunarodnom saobraæaju

   Izbjegavajte putovanja u pogoðena podruèja ali ako morate da putujete...
   Dobro se informiÅ¡ite prije odlaska na put, vodite raèuna o sopstvenom zdravlju i pridržavajte se svih smjernica Instituta za javno zdravlje.

Izbjegavajte konzumiranje sirovog ili nedovoljno termièki obraðenih namirnica životinjskog porijekla.

   ZaÅ¡to? Sva sirova i termièki neobraðena hrana izložena je moguænošæu kontaminacije virusom tako da je od posebnog znaèaja da se sa sirovim mesom, mlekom i drugim sirovim namirnicama životinjskog porjekla postupa na adekvatan naèin te da se iste termièki dobro obrade.

Izbjegavajte kontakt sa životinjama na tržnicama i pijacama.

   ZaÅ¡to? Životinje su najverovatniji primarni izvor ovog obolijevanja a ljudi su se najvjerovatnije zarazili tokom bliskog i produženog kontakta sa životinjama. Posebno je bitno izbegavati kontakt sa svim potencijalno kontaminiranim životinjskim otpadom ili teènostima na tlu ili povrÅ¡inama u prodavnicama i tržnicama.

Tražite medicinsku pomoæ odmah ako kijate, kašljete ili imate poteškoæe sa disanjem.

   ZaÅ¡to? Kada god imate visoku tjelesnu temperaturu, kaÅ¡alj, kijanje i druge respiratorne tegobe od posebnog je znaèaja da se na vrijeme javite ljekaru dok ste na putovanju kako bi se na vrijeme mogla uspostaviti dijagnoza jer navedene tegobe mogu biti posljedica COVID-19. Bilo bi poželjno odlazak ljekaru najaviti telefonom kako bi se na vrijeme pripremio prostor za VaÅ¡ pregled.

Ako se vraæate iz pogoðenih podruèja

   Vodite raèuna o sopstevnom zdravlju i pratite respiratorne simptome. Na granici prijavite graniènom službeniku odakle dolazite i koja ste podruèja posjetili. Dobiæete uputstva za postupanje i biæete stavljeni pod zdravstveni nadzor koji podrazumjeva da æe VaÅ¡e stanje pratiti i nadležna zdravstvena služba. Ako tokom 14 dana po povratku razvijete simptome, o njima bez odlaganja telefonom obavjestite izabranog ljekara i Institut za javno zdravlje na brojeve telefona koje ste dobili prilikom ulaska u zemlju.




Posjeta : 1085